Niiwnorgal James Webb ko niiwnorgal Éurngal seeÉde e niiwnorÉe, ko e nder duuÉi 25 ngal fewja ngal feewna e nder duuÉi 10.
Ngal lottaa to weeyo ko 25 bowte (dĂ©cembre) 2021, ngal waÉi e laawol fotde lewru nde ngal yottii to lobbudu fooÉngo lagranj L2, hedde miliyoĆ e feccere kilomeeteer Éaawo ÉaĆre men so a runkitiima Naange, to nduun lobbudu yiyde heen kuule ndoogu ina newi.
Ko feere fedde NASA e ballal pelle goÉÉe addani niiwnorgal James Webb woodde, jiyÉe maggal ko ceeÉÉe haa ndiwti jiyÉe niiwnorÉe meeÉnooÉe woodde. Daarorgal maggal maa wonoy meetereeje 6.5 njaajeendi, maa sowo laabi 3 ngal niiwnorgal Hubble peewnanongal yowaa hitaande 1990, gollowal haa jooni.
Ko daarorgal ngal jeÉÉotoo pooye kuule ndoogu, hay ÉurÉe heen leefde a ngal heÉÉo, lilluÉe walla koode Ée pooye mum leefi haa Éurti ina keÉÉee, ko Éeen ngoni Éurae woÉÉude.
KaÉirÉe maggal ina mbaawi humpitde en ko woni e Éeen kuule, tolno nguleeki majje e dille majje.
Yuurnaade walla niiwnaade to woÉÉi e weeyo ko ruttaade caggal hannde to woÉÉi, humpitaade no koode e lilluÉe gadane mbaano e no lelorino, Éuum noon James Webb ko yuurnirde geÉe weeyo ÉooyÉe.
Niiwnorgal hollataa en koode e lilluÉe koode e ÉaĆe boowal yuÉÉo Naange e mbaadi majje jooni, ko mbaadi majje njawtundi tan njiyaten jooni sabu hade pooye Éee yottaade en maa waÉ dumunna e laawol, wadde yuurnaade weeyo ko ruttaade caggal e tuma.
Hay ko Éuri Éadaade en koo ko noon njiyreten Éum, mbaadi mum njawtundi, sabu Naange ko mbaadi mum hojomaaji 8 caggal e leÆŽÆŽanÉe 20 njiyreten nge, ko e oon dummunna fooyre mayre yottotoo en.
Æuum noon aÉa waawi tan hiisaade, kala ko fooynata, fooyre mum dogata ko 300000 kilomeeteer e nder leÆŽÆŽannde wootere, maa wonoy 18 miliyoĆ kilomeeteer e nder hojom gooto.
Yolnde hakkunde en e Naange maa wonoy 150 miliyoĆ kilomeeteer, fooyre magge taccitta ndeen yolnde ko e hojomaaji 8 e leÆŽÆŽanÉe 20.
Kono ko Éuri woÉÉude fof Éuraten leelde yiyde fooyre mum, Éuum waÉi hoodere Éurnde Éadaade en, nde jiydaani e Naange, ndeen wiyete ko Peoksima Santoori (Proxima Centauri) ko mbaadi mayre duuÉi 4 caggal njiyaten, yolnde hakkunde men e mayre maa wonoy 40000 miliyaar kilomeeteer, tawde annduÉe weeyo Éurani Éumen ko Éetirde jolÉe duuÉi lewndu, Ée kuutorii ngaal Éetirgal.
Niiwnorgal James Webb noon, niiwniima to woÉÉi, lilluÉe e koode niiwooje to Éuri luggiÉe e weeyo, ngal yiyi hoodere jammoraande Erendel (Earendel), hoodere Éurnde woÉÉude e sooynannde, alaa ko yiyaa Éaawo mayre, fooyre mayre taÆŽciti yolnde hakkunde men e mayre ko e nder duuÉi miliyaaruuji 12.9, wadde niiwnorgal James Webb foolii ngal Hubble e seeÉde jiyÉe sabu a ngal hattani yiide pooye leefÉe no feewi, Ée Hubble waawaa yiyde.
Mbela James Webb ina hattani yiyde Dawaa Dawi?
Mbela eÉen mbaawi ruttaade e fuÉÉoode tuma?
Dawaa Dawi joofi ko fuÉÉoode tageefo (univers) tuugnaade e mbaadi njiyeten hannde ndii, annduÉe mbewu miijii ko Dawaa Dawi waÉi faade hannde, ko duuÉi miliyaaruuji 13.8, ko ngoon miijo Éuri hannde darjude e jaÉeede e nder annduÉe mbewu ngam daartude tageefo.
Dawaa Dawi woni aawdi weeyo e tuma, weeyo jokki Éiirtaade e yaajde tuma ne fokkiti gila ndeen dartaaki, Éo Dawaa Dawi fetti Éoo ko Éoon wonti tageefo huyooy e cuddi weeyo (brouillard cosmique) haa ngo hawri, haÉi lewndu (lumiĂšre) saraade, oon tuma woni duuÉi niÉÉere (Ăąge sombre), Éaawo Éuum koode e lilluÉe koode ngoni e tagaade e jalbude, niÉÉere natti, nde tawno caafe pooye Éee cariima e weeyo.
Won e niiwnorÉe walla beeyweeye njiyi caafe lugge pooynuÉe duuÉi 380000 caggal Dawaa Dawi, Éeen niiwnorÉe piiwniraa ko haa mbaawa yiyde Éeen pooye Ée njalbaani no feewi kedde Dawaa Dawi, tawi caafe mum mbaawi ndaareede tan ko e (micro-ondes).
Kono duuÉi 380000 caggal Dawaa Dawi, koode ngoodaano saka lilluÉe mum. Ko niÉÉere wonno e tageefo he, ndeen niÉÉere nattoyi tan ko duuÉi miliyoĆaaji teemedde seeÉa Éaawo Dawaa Dawi, ko ndeen koode petti pooyni piy lilluÉe.
Niiwnorgal James Webb noon feewniraaka ndaardude Dawaa Dawi, ko yiyloraade kuule tageefo jalbooje gadane tan, Éo Éadii Dawaa Dawi, wiÉtude koode e lilluÉe fuÉÉoode, ngam humpitaade ngonka majje, e gonaangal moÉooje moolanaaÉe (trous noirs supermassifs), doge nguurndam koode, geÉe e ngonka ÉaĆe boowal yuÉÉo Naange.
Seydi dia mi salminiima ÉiÉo
JâaimeJâaime
Yaa wuur cella
JâaimeJâaime