Kaaɗtudi juurnagol Niiwnorgal James Webb.

Niiwnorgal James Webb ko niiwnorgal ɓurngal seeɓde e niiwnorɗe, ko e nder duuɓi 25 ngal fewja ngal feewna e nder duuɓi 10.
Ngal lottaa to weeyo ko 25 bowte (dĂ©cembre) 2021, ngal waɗi e laawol fotde lewru nde ngal yottii to lobbudu fooɗngo lagranj L2, hedde miliyoƋ e feccere kilomeeteer ɓaawo ɗaƋre men so a runkitiima Naange, to nduun lobbudu yiyde heen kuule ndoogu ina newi.
Ko feere fedde NASA e ballal pelle  goɗɗe addani niiwnorgal James Webb woodde, jiyɗe maggal ko ceeɓɗe haa ndiwti jiyɗe niiwnorɗe meeɗnooɗe woodde. Daarorgal maggal maa wonoy meetereeje 6.5 njaajeendi, maa sowo laabi 3 ngal niiwnorgal Hubble peewnanongal yowaa hitaande 1990, gollowal haa jooni.

Ko daarorgal ngal jeɓɓotoo pooye kuule ndoogu, hay ɓurɗe heen leefde a ngal heɓɓo, lilluɗe walla koode ɗe pooye mum leefi haa ɓurti ina keɓɓee, ko ɗeen ngoni ɓurae woɗɗude.
Kaɓirɗe maggal ina mbaawi humpitde en ko woni e ɗeen kuule, tolno nguleeki majje e dille majje.
Yuurnaade walla niiwnaade to woɗɗi e weeyo ko ruttaade caggal hannde to woɗɗi, humpitaade no koode e lilluɗe gadane mbaano e no lelorino, ɗuum noon James Webb ko yuurnirde geɗe weeyo ɓooyɗe.

Niiwnorgal hollataa en koode e lilluɗe koode e ɗaƋe boowal yuɓɓo Naange e mbaadi majje jooni, ko mbaadi majje njawtundi tan njiyaten jooni sabu hade pooye ɗee yottaade en maa waɗ dumunna e laawol, wadde yuurnaade weeyo ko ruttaade caggal e tuma.
Hay ko ɓuri ɓadaade en koo ko noon njiyreten ɗum, mbaadi mum njawtundi, sabu Naange ko mbaadi mum hojomaaji 8 caggal e leÆŽÆŽanɗe 20 njiyreten nge, ko e oon dummunna fooyre mayre yottotoo en.
Ɗuum noon aɗa waawi tan hiisaade, kala ko fooynata, fooyre mum dogata ko 300000 kilomeeteer e nder leÆŽÆŽannde wootere, maa wonoy 18 miliyoƋ kilomeeteer e nder hojom gooto.
Yolnde hakkunde en e Naange maa wonoy 150 miliyoƋ kilomeeteer, fooyre magge taccitta ndeen yolnde ko e hojomaaji 8 e leÆŽÆŽanɗe 20.

Kono ko ɓuri woɗɗude fof ɓuraten leelde yiyde fooyre mum, ɗuum waɗi hoodere ɓurnde ɓadaade en, nde jiydaani e Naange, ndeen wiyete ko Peoksima Santoori (Proxima Centauri) ko mbaadi mayre duuɓi 4 caggal njiyaten, yolnde hakkunde men e mayre maa wonoy 40000 miliyaar kilomeeteer, tawde annduɓe weeyo ɓurani ɗumen ko ɓetirde jolɗe duuɓi lewndu, ɓe kuutorii ngaal ɓetirgal.

Niiwnorgal James Webb noon, niiwniima to woɗɗi, lilluɗe e koode niiwooje to ɓuri luggiɗe e weeyo, ngal yiyi hoodere jammoraande Erendel (Earendel), hoodere ɓurnde woɗɗude e sooynannde, alaa ko yiyaa ɓaawo mayre, fooyre mayre taÆŽciti yolnde hakkunde men e mayre ko e nder duuɓi miliyaaruuji 12.9, wadde niiwnorgal James Webb foolii ngal Hubble e seeɓde jiyɗe sabu a ngal hattani yiide pooye leefɗe no feewi, ɗe Hubble waawaa yiyde.

Mbela James Webb ina hattani yiyde Dawaa Dawi?

Mbela eɗen mbaawi ruttaade e fuɗɗoode tuma?
Dawaa Dawi joofi ko fuɗɗoode tageefo (univers) tuugnaade e mbaadi njiyeten hannde ndii, annduɓe mbewu miijii ko Dawaa Dawi waɗi faade hannde, ko duuɓi miliyaaruuji 13.8, ko ngoon miijo ɓuri hannde darjude e jaɓeede e nder annduɓe mbewu ngam daartude tageefo.
Dawaa Dawi woni aawdi weeyo e tuma, weeyo jokki ɗiirtaade e yaajde tuma ne fokkiti gila ndeen dartaaki, ɗo Dawaa Dawi fetti ɗoo ko ɗoon wonti tageefo huyooy e cuddi weeyo (brouillard cosmique) haa ngo hawri, haɗi lewndu (lumiùre) saraade, oon tuma woni duuɓi niɓɓere (ñge sombre), ɓaawo ɗuum koode e lilluɗe koode ngoni e tagaade e jalbude, niɓɓere natti, nde tawno caafe pooye ɗee cariima e weeyo.
Won e niiwnorɗe walla beeyweeye njiyi caafe lugge pooynuɗe duuɓi 380000 caggal Dawaa Dawi, ɗeen niiwnorɗe piiwniraa ko haa mbaawa yiyde ɗeen pooye ɗe njalbaani no feewi kedde Dawaa Dawi, tawi caafe mum mbaawi ndaareede tan ko e (micro-ondes).
Kono duuɓi 380000 caggal Dawaa Dawi, koode ngoodaano saka lilluɗe mum. Ko niɓɓere wonno e tageefo he, ndeen niɓɓere nattoyi tan ko duuɓi miliyoƋaaji teemedde seeɗa ɓaawo Dawaa Dawi, ko ndeen koode petti pooyni piy lilluɗe.

Niiwnorgal James Webb noon feewniraaka ndaardude Dawaa Dawi, ko yiyloraade kuule  tageefo jalbooje gadane tan, ɗo ɓadii Dawaa Dawi, wiɗtude koode e lilluɗe fuɗɗoode, ngam humpitaade ngonka majje, e gonaangal moɗooje moolanaaɗe (trous noirs supermassifs), doge nguurndam koode, geɗe e ngonka ɗaƋe boowal yuɓɓo Naange.

Niiwnorgal James Webb

2 commentaires sur “Kaaɗtudi juurnagol Niiwnorgal James Webb.

Laisser un commentaire